Aktivnosti po uzoru na umjetnička djela P. Mondriana

Likovna se umjetnost, zajedno s čovjekom, razvijala kroz povijest čovječanstva. Uz likovnu umjetnost razvija se i likovna kultura, likovni odgoj i obrazovanje, što podrazumijeva i razvoj likovne umjetnosti i kulture u odgojno-obrazovnom procesu. Likovna kultura ima snažan utjecaj na razvoj djece predškolske dobi, a upravo je odgojitelj taj koji se mora pobrinuti da se ona provede na prikladan način i u organiziranim uvjetima odgojno-obrazovne ustanove. Odgojno-obrazovna vrijednost likovne kulture u cjelini ostvaruje se neposrednim stvaralačkim radom djece i promatranjem likovnih djela. Susret s umjetničkim djelom integralni je dio likovnog odgoja od vrtića pa nadalje. Odgojno-obrazovna vrijednost likovne kulture u cijelosti ostvaruje se neposrednim stvaralačkim radom djece i promatranjem likovnih djela. Susret s umjetničkim djelom integrirani je dio likovnog odgoja od vrtića pa nadalje. Dolaskom u školu djeca se susreću s raznim vrstama umjetnosti, umjetničkim djelima i raznim tehnikama. Likovna je umjetnost produkt estetske aktivnosti čovjeka kojom nastaje umjetničko djelo, odnosno to je aktivnost koja ima za cilj estetski vrijedne poruke u ostvarenim likovnim djelima prenositi na druge ljude. Likovne aktivnosti u vrtiću odvijaju se kao slobodne likovne aktivnosti i usmjerene likovne aktivnosti, prve se odnose na aktivnosti u kojima dijete samoinicijativno i spontano započinje s likovnim izražavanjem obično u jutarnjim satima, druge se odnose na aktivnosti koje planira i provodi odgojitelj s djecom na osnovi prethodnoga slušanja i promatranja djece te praćenja njihovih interesa s ciljem pridobivanja novih znanja. Ciljevi i zadaci likovnoga odgoja proizlaze iz općih ciljeva predškolskoga odgoja i usmjereni su na kognitivni, psihomotorički, socijalni, emotivni, estetski i moralni razvoj djece (razvijanje i poticanje dječje sklonosti za likovno izražavanje, razvijanje dječje kreativnosti, upoznavanje djece s različitim likovnim tehnikama, materijalima, medijima i postupcima te osposobljavanje za njihovu upotrebu, razvijanje osjetljivosti za likovne kvalitete te razvoj estetskoga osjeta kod djece). S obzirom da djecu zanimaju boje, kocke te oblici pokušale smo djecu upoznati umjetničkim djelima Pieta Mondriana ponudom niza predložaka njegovih poznatih djela. Djeci smo nudile niz predložaka te ih pustile da ih u početku proučavaju a zatim ih pitanjima potaknule na verbalnu komunikaciju o djelu. Što oni tu vide? Koje boje vide? Kakvi se oblici nalaze na tim djelima? Na što ih podsjeća?...

Nakon razgovora djeci smo nudile različita sredstva i medije kojima su se mogli likovno izraziti. Na jednom od predložaka su primijetili puno kvadrata crvene, žute i plave boje. Ponudile smo puno različitih veličina kvadrata crvene, plave i žute boje, ljepilo i prazni papir. Ponudom materijala djecu smo potaknule na slikanje svojih kompozicija boja i kvadrata.

Balić Šimrak (profesorica umjetnosti) navodi da: likovne aktivnosti potiču fokusiranje,  usmjeravanje pažnje, pa tako učestalo bavljenje likovnošću djeluje na bolju koncentraciju i u drugim aktivnostima; likovne aktivnosti potiču opuštanje cijelog organizma i lučenje hormona sreće, što rezultira kvalitetnijim življenjem; upotreba različitih materijala, rješavanje problema koje donosi likovni proces, eksperimentiranje i traženje novih spoznaja pridonosi razvoju divergentnog mišljenja, a samim time i kreativnosti. Drugim predloškom djela djeca su se također izražavala  kolaž papirom pridruživanjem određenog veličine i boje kvadrata na ponuđeni papir.

Djetetovo likovno izražavanje je u početku nenamjerno i nesvjesno, dok kasnije postaje svjesno i namjerno. Djetetov interes tijekom likovne aktivnosti može biti različit; neku djecu može najviše zanimati vizualni aspekt, a za neku drugu djecu važniji je manipulativni aspekt likovnog izražavanja. Ponudom sljedećeg predloška djeca su manipulirala kolaž papirom nizajući trakice jednu do druge radeći različite kompozicije.

Djeci je već od rane  dobi potrebno omogućiti što neposredniji kontakt s umjetničkim djelom zato što djeca od najranije dobi osjećaju i doživljavaju estetičke vrijednosti. Svako umjetničko djelo djeluje različito na svakog pojedinca i upravo je zbog toga svako umjetničko djelo izvor novih iskustava i informacija o svijetu. Promatrajući likovno-umjetnička djela dijete otkriva unutarnje svjetove umjetnika i njihova viđenja svijeta i pojava, čime bogati svoje spoznaje. A samim time svako dijete doživljava umjetničko djelo na svoj način. Izražavanje temperom potaknule smo djecu ponudom predloška Kompozicije crvene, plave i žute boje na velikom hamer papiru. Djeca su zajedničkom suradnjom slikala kompoziciju na svoj način. Svatko je djelovao u svom prostoru a opet su zajedno stvorili novu zajedničku kompoziciju.

Povezanošću dječje igre i likovnog izražavanja ostvaruju se mnoge pozitivne promjene na svim područjima dječjega razvoja. Tijekom likovno-kreativnoga procesa dijete upoznaje različite likovne tehnike i materijale, usvaja osnove likovne kulture i jezika te uporabom likovnih medija stvara likovni produkt. Odgojitelj je taj koji može utjecati na likovnu radoznalost djeteta putem igre u svrhu osmišljavanja likovnih problemskih situacija. S obzirom da su likovna djela Mondriana protkana kompozicijama boja (crvene,plave i žute) i kvadrata i pravokutnika, djeci smo nudile i druge medije i sredstva za izražavanje. Tako smo u građenju potaknule djecu da konstruiraju kockama oblike bojama koje je koristio Mondrian u svojim djelima. Tako su nastala i trodimenzionalne kompozicije boja.

Drvene kocke kao sredstvo izražavanja umjetničkog djela. Djeca su kombinirala malene drvene kocke na drvenom okviru stvarajući svoje kompozicije.

Kako se djeca u skupini često igraju malim lego kockama ponuda predložaka Mondrianovih djela potaknula je djecu da naprave svoja kompozicijska djela kockicama.

Da bismo djecu potaknule i uvele u „svijet Mondriana“ likovni centar smo oformile sa mnoštvo njegovih predložaka te svakodnevnom dostupnim materijalima i sredstvima za izražavanje.

U prostoru sobe dnevnog boravka djeca imaju priliku na priloženim fotografijama vidjeti sebe u aktivnostima. Međusobno razgovaraju koga vide na njima i što rade tu. S čim nešto rade i na koji način. Sve to je opet poticaj za daljnje aktivnosti, prijelaz u zonu sljedećeg razvoja.

Tijekom igranja likovnim medijem dijete prikazuje stvarnost na način kako ga ono razumije i prikazuje ono što ga zanima te nije opterećeno realnim prikazom stvarnosti. Likovnim postupcima unutar različitih likovnih područja razvija se dječja zainteresiranost kojom se podiže razina likovnoga stvaralaštva, razvija vizualna percepcija, potiče mašta i kreativnost, tehnička spretnost i motorička osjetljivost, likovno kreativno mišljenje, osjećaj za prostore i likovne predodžbe (Herceg i sur., 2010). Spontano učenje putem igre i umjetnosti odvija se u vrtiću kroz raznolike socijalne interakcije s vršnjacima i odraslima (Bruner, 2000). Glavna uloga odgojitelja u takvom pristupu učenju postaje opažanje, praćenje i slušanje te prikupljanje informacija o djetetu iz različitih oblika dokumentacijskoga gradiva koje postaje ishodište za daljnje planiranje odgojnoga rada.