Medijska pismenost u skupini Pandice

Djeca danas žive u doba velikog tehnološkog napretka , rađaju se okruženi medijima te odrastaju uz njih. Prve medijske navike djeca stječu u krugu svoje obitelji , a dolaskom u odgojno – obrazovnu ustanovu i odgojitelji preuzimaju odgovornost za stvaranje odnosa spram korištenja medija. Odgojitelji bi trebali kroz razne aktivnosti poticati medijsku pismenost od najranije dobi jer medijska pismenost  jedna je od najvažnijih vještina 21. stoljeća te uključuje tri razine kompetencija:

1.      Kritička – razumijevanje i kritičko vrednovanje medijskih sadržaja

2.      Tehničke – pristup medijima i korištenje uređaja

3.      Praktične – stvaranje medijskog sadržaja

Većina djece rane i predškolske dobi medije koristi na način da pregledavaju razne sadržaje stoga vrlo rano stječu tehničke kompetencije(paljenje uređaja, pronalazak ikone aplikacije, otvaranje sadržaja) dok kritičke i praktične kompetencije izostaju. Djeca nemaju moć kritičkog promišljanja i razumijevanja viđenog medijskog sadržaja stoga im je potrebna pomoć odraslih. Provode se brojna istraživanja ali i polemike o utjecaju medija na djecu, da li će taj utjecaj biti pozitivan ili negativan ovisi o dobi djeteta, vremenu provedenom ispred ekrana te o vrsti gledanog sadržaja. Istraživanja pokazuju da djeca provode previše vremena koristeći ekrane od onog koje je preporučeno za pojedinu dob.

U mlađoj vrtićkoj skupini Pandice aktivnosti za medijsko opismenjavanje djece ali i roditelja provode se kontinuirano. Aktivnosti koje smo proveli  nadograđuju se i nastavljaju na prijašnje aktivnosti medijskog opismenjavanja. Sudjelovali smo na Danima medijske pismenosti i Danima sigurnijeg intereneta. Svrha i cilj provedenih aktivnosti je kod djece razvijati kritičko promišljanje te dati mogućnost za stvaranja vlastitog medijskog sadržaja, a sve to kako bi doprinjeli stvaranja pozitivnih medijskih navika kod djece.

Aktivnosti u sklopu Dana medijske pismenosti 2025. pod nazivom „Što gledam i kako se osjećam? povezuju svijet medija i emocija na način da su se djeca imala priliku upoznati s različitim vrstama medija, medijskih uređaja i njihovim nazivima te s činjenicom da različiti medijski sadržaji mogu izazavati/potaknuti različita emocionalna stanja.

Aktivnost 1 . Igra memory – prepoznavanje i imenovanje medijskih uređaja

Aktivnost 2.

Izrada plakata je bio  povod za razgovor među djecom o tome koje sadržaje kod kuće gledaju, s kime,na kojim uređajima i putem kojih aplikacija. Iz njihovih izjava mogu se isčitati medijske navike korištenja medija u obitelji. Djeca su naučila što su to elektronički medije / uređaji(radio, pametni telefon, kompjuter) ali da su mediji također i novine, slikovnice, knjige. Sva djeca gledanje medijskih sadržaja povezuju sa emocijom sreće, osjećajem ushićenja i općenito nečeg pozitivnog.

Izjave djece:

I.T. N.: „Za medijske stvari ti treba struja. Tamo blizu moje kuća ima strujna klupa za sunce i tamo možeš napuniti mobitel.“

M.M.: „Ja ti jako volim gledati You Tube, svašta mogu vidjeti.“

K. Č.: „Ja igram igrice na Playsationu i gledam Pokemone, imam „Neffliks“, moj tata isto igra igrice.“

T.P: „Ja ti doma imam Playstation.“

M. M: „Ja ti jako volim čitati slikovnice.“

P. F.: „Ja slušam pjesme na radiju u autu.“

K.K. : „Volim slušati priču o Pinokiu u vrtiću.“

Aktivnost 3.Djeca ekspresijom svojeg lica pokazuju kako se osjećaju kada gledaju određeni medisjki sadržaj, aktivnost je poslužila i za imenovanje emocija te osvještavanja mimike lica i držanja tijela kod pojedinih emocija. Djeca izjavljuju kako uz emociju sreće znaju i doživjeti emociju straha.

Aktivnost 4.  U sobi dnevnog boravka raspoređene su 4 strunjače koje predstavljaju 4 osnovne emocije (tuga, ljutnja, strah, sreća). Djeca se kreću po sobi slušajući različitu vrstu glazbe. Sami prepoznaju emociju koju budi određenaskladba i prema tome biraju strunjaču na kojuće stati. Kroz ovu aktivnost djeca mogu vidjeti da isti medijski sadržaj ne budi kod svih istu emociju.

Aktivnost 5. Djeca fotografiraju emocionalna stanja druge djece te moraju pogoditi o kojoj emociji se radi. Djeca imaju priliku stvararti vlastiti medijski sadržaj i pritom učiti o različitim emocijama – imenovanje i prepoznavanje emocija, primjereno izražavanje emocija... 

Aktivnost 6. Djeca promatraju fotografije iz  prethodnih aktivnosti te prema izrazima lica i govoru tijela pridružuju fotografije simbolima za emocije. Djeca dobro isčitavaju emocionalna stanja svojih prijatelja.

U veljači je održana aktivnost povodom Dana sigurnijeg Interneta 2025. Cilj ove aktivnosti je potaknuti djecu da prepoznaju utjecaj prekovremenog izlaganja ekranima na njihovo fizičko zdravlje te ih potaknuti na razmišljanje što bi sve drugo mogli rditi osim gledati medijske sadržaje putem ekrana. Aktivnost je počela s pantomimom gdje su djeca pokazivala kako se njihovo tijelo ponaša kada predugo sjede, kada ih bole oči,kada su pospani te kako se tijelo ponaša kada je odmorno i veselo. Djeca pokazuju govorom tijela sve navedene situacije te povezuju situacije kada su pred ekranom daprimjerice moraju trljati oči i slično. Zatim je djeci je pročitana priča „Netici treba tvoja pomoć“ o pčelici oja je previše vremena provodila pred ekranima te je zato imala različitih problema sa zdravljem. Djeca su trebala nacrtati razne prijedloge aktivnosti koje bi Netica mogla raditi umjesto da puno vremena provodi pred ekranom.